Članak objašnjava osobine pojedinih vrsta drva koji se pretežno koriste u proizvodnji letvica za okvire: Ayous, Bor, Jela, Ramin, Kotò, Jelutong.
Ponekad nazvan “obeche” (izgovara se “obeče”) ili Samba ili Wawa.
Drvo žućkaste boje, mekano i lagano bez pruga.
Stabla od ayousa rastu u prašumama zapadne i središnje Afrike: Kamerun, Obala Bjelokosti, Ghana i Nigerija, Gabon, Liberija, Sijera Leone, Srednjoafrička Republika i Republika Kongo.
|
|
Letvica realizirana sa drvom od ayousa
S obzirom da je ayous vrlo mekano drvo, ima slabu krutost. U slučaju kad je okvir veoma tanak i velikih dimenzija (na primjer 60x80 cm), kad se slika objesi na zidu teži savijanju.
Ayous je, dakle, prikladniji za deblje letvice od barem 3 cm debljine.
Osnovni nedostatak ayousa je da ga napadaju moljci. To se češće događa u toplim krajevima (na primjer Južna Evropa, Afrika, Bliski Istok, Srednja Amerika).
Drveni moljac (Anobium punctatum)
Prije nego što se koristi za proizvodnju letvica, ayous se može podvrgnuti tretmanu protiv moljaca.
Problem moljaca je opširno objašnjen u jednom od slijedećih članaka.
Radi se o smolastom drvu sa nepravilnim prugama i čvorovima.
|
|
Takozvana “domaća” vrsta ima pravilnije pruge. Raste u Italiji i u zemljama Južne Evrope.
Za proizvodnju letvica posljednjih se godina postepeno prešlo na rješenje “finger joint” često povezano sa rješenjem laminiranog drva (vidi članak koji govori o sistemu finger joint i laminirano drvo).
Velika prednost borovog drva naspram ayousa je u tome što ga moljci ne napadaju.
Jedan od problema kod upotrebe borovog drva je poteškoća rezanja sa giljotinom. Odnosno rezanje na 45º sa giljotinom teži rastrgati drvo. U tim slučajevima poželjnije je koristiti pilu za rezanje letvica.
Drugi problem nastaje u trenutku spajanja. Borove pruge često prouzrokuju skretanje spojnica prema unutarnjem ili vanjskom dijelu letvice. Taj je problem osobito izražen kod veoma visokih i tankih letvica gdje se spojnice stavljaju jedna na drugu.
Skretanje spojnica prouzrokovano borovim prugama.
Drvo sa prilično pravilnim prugama i čvorovima. Veoma svjetle žučkaste boje.
Jela raste na alpskim područjima, u Italiji kao i u Evropi.
|
|
I kod jelovog drva sve se češće primjenjuje rješenje finger joint i laminiranog drva.
Jelovinu, za razliku od ayousa, ne napadaju drveni moljci.
Kao za borovinu, i jelovina teži rastrganju prilikom rezanja giljotinom. Osim toga, spojnice postavljene jedna na drugu teže skretanju jer slijede pruge na drvu.
Veoma svijetlo drvo bez pruga i bez čvorova, dakle veoma prikladno za letvice za okvire.
Stablo raste u jugoistočnoj Aziji (Indonezija, Malezija, Borneo itd)
|
|
Međutim, postaje sve rjeđe jer su države koje ga proizvode posljednjih godina postavile veto na iskorištavanje šuma. To je jedan od razloga zbog kojeg je cijena ramina postala previsoka.
Veoma svijetlo drvo bez pruga i bez čvorova.
Stablo raste na području zapadne tropske Afrike, pogotovo Kamerun i Obala Bjelokosti. Posljednjih se godina često koristi u zamjenu za ramin koji je sve oskudniji.
|
|
Osobine ovog drva su prilično slične raminu.
Osnovni nedostatak ovog drva je da ga napadaju drveni moljci iako ne tako često kao kod ayousa.
Drvo bijelo-žute boje veoma fino i sa ravnim prugama.
Često se koristi umjesto ayousa s obziroma da ima slične osobine. Nije jako otporno i moljci ga lako napadaju.
Upotreba ovog drva za okvire je opravdana samo u slučaju da su letvice podvrgnute strogom tretmanu protiv moljaca.
U proizvodnji letvica često se koristi kao laminirano drvo. Porijeklo Malezija i Indonezija.
|
|